Zašto morbidna znatiželja može potaknuti vjeru u teorije zavjere

Jeste li ikada osjetili snažan poriv da pogledate nešto zastrašujuće, odvratno ili jezivo? Možda ste gledali horor film, čitali istiniti zločin knjiga, ili na mjestu nesreće. Ako je tako, niste jedini. Milijuni ljudi se osjećaju baš kao i vi.

Morbidna radoznalost: Zašto ne možemo odvratiti pogled

Morbidna radoznalost, privlačnost na stvari koje su prijeteće ili tabu, vođen je željom da uči o situacijama koje su opasne, nasilne ili uznemirujuće. Uobičajene teme koje služe kao okidači uključuju smrt, bolest, zločin, paranormalno ili povrede tijela.

Morbidna radoznalost nije nova pojava. Opaža se i raspravlja od davnina. Na primjer, Platon je ispričao priču o Leontiju, koji je osjećao sukob između svoje averzije i privlačnosti prema hrpi mrtvih tijela. Leoncije je na kraju popustio svojoj znatiželji i pogledao leševe govoreći: “Eno! Vi bijednici! Uživajte u prekrasnom spektaklu!”

Zašto imamo morbidnu znatiželju?

Morbidna znatiželja može izgledati paradoksalno ili iracionalno, ali ima neke adaptivne funkcije. Prema

evolucijska psihologija, morbidna radoznalost možda je pomogla našim precima da prežive u a opasno svijetu pružajući im vrijedne informacije o potencijalnim prijetnjama.

Učeći o uzrocima i posljedicama štete, možemo bolje izbjeći ili se nositi s sličnim situacijama u budućnosti. Na primjer, gledajući prometnu nesreću, možemo postati svjesniji rizika vožnje i prilagoditi svoje ponašanje u skladu s tim.

Morbidna radoznalost također može imati neke emocionalne prednosti. Izlažući se kontroliranim dozama strah i gađenja, možemo doživjeti osjećaj olakšanja, uzbuđenja ili katarze. Štoviše, suočavajući se sa svojom smrtnošću i ranjivošću, možemo steći dublje razumijevanje života i snažniji osjećaj smisla.

Kut teorije zavjere

Autori nova istraživanja istražujući odnos između morbidne znatiželje i teorija zavjere u uzorcima u SAD-u definiraju teorije zavjere kao "navode o tajne spletke između dva ili više moćnih aktera." Te su spletke osmišljene kako bi se postigao ishod, ponekad objašnjavajući važne događaje ili predlažući alternativna shvaćanja stvarnosti u suprotnosti s glavnim prikazima, i uobičajeno naglašavanje prijetnje koju predstavljaju zavjera i njezina zavjerenici.

Studija je otkrila da je veća osobina morbidne znatiželje povezana s višim općim konspirološkim uvjerenjima (Studija 1) i percipiranom prijetnjom zavjereničkih objašnjenja događaja (Studija 2). Koristeći paradigmu bihevioralnog izbora, autori su otkrili da sudionici koji su odlučili istraživati ​​morbidno znatiželjni podražaji vjerojatnije će odlučiti učiti o konspirološkim objašnjenjima događaja (Studija 3). Veća znatiželja o umovima opasnih ljudi dosljedno je bila najjači pokazatelj zavjereničkih ideja i interesa.

Autori sugeriraju da je vjerovanje u teorije zavjere motivirano željom za razumijevanjem prijetnji i predviđa se povećanim anksioznost. Morbidna znatiželja opisuje sklonost traženju informacija o prijetećim ili opasnim situacijama i povezana je sa zanimanjem za zabavu povezanu s prijetnjama i povećanom tjeskobom.

Tko će vjerojatnije biti morbidno znatiželjan?

Nemaju svi istu razinu morbidne znatiželje. Neke ljude više privlače mračne i uznemirujuće teme nego druge. Istraživanje je identificiralo neke osobnost osobine koje su povezane s većom morbidnom znatiželjom. To uključuje:

• Buntovni nekonformizam: Ljudi koji imaju visoku ocjenu ove osobine skloni su zanemariti društvene norme i tražiti novost i nepredvidivost u svojim životima. Možda ih više zanimaju teme koje su tabu ili kontroverzne.
• Nisko gađenje podsjetnika životinja: Niski rezultati ovdje znače da misli o smrti i životinjskom podrijetlu ljudi nisu toliko odbojne. Stoga se mogu manje bojati tema koje uključuju tjelesne tekućine ili raspadanje.
• Visoko zanimanje za ljudsko ponašanje: Ljudi koji imaju visoku ocjenu ove osobine fascinirani su motivima i postupcima drugih ljudi. Mogu biti znatiželjniji o temama koje uključuju nasilje, kriminal ili abnormalnu psihologiju.

Sažetak

Morbidna znatiželja, kada je izražena umjereno, može utjecati na čovjeka spoznaja i emocije na pozitivan način. Međutim, može imati i negativne posljedice ako postane pretjeran ili nezdrav. Stoga je važno uravnotežiti našu morbidnu znatiželju s drugim oblicima znatiželje koji obogaćuju naše živote i proširuju naše horizonte.

Autorsko pravo © dr. Kevin Bennett 2023